|
|
Broj 1106, 8. jun 2007.
| Mladi pijanista Nikola Vučičević osvojio 3. mesto |
|
Jedanaestogodišnji pijanista Nikola Vučićević, učenik trećeg razreda muzičke škole "Davorin Jenko" iz Rakovice, dobitnik je bronzane medalje u kategoriji "B", na Petom međunarodnom takmičenju mladih pijanista "Marko Fortini", održanom u Bolonji, u Italiji.
Mladi pijanista je već ostvario uspehe u Rimu, Breši i San Sebastijanu.
Nikola Vučićević je na takmičenju u Bolonji treće mesto osvojio svirajući dela Mocarta, Rahmanjinova, Helera, Čajkovskog i Karla Černija. Prvo mesto pripalo je takmičaru iz Belorusije. |
| |
| |
|
| |
| Danas se otvara srpski paviljon na
Venecijanskom bijenalu |
| |
Paviljon Srbije na 52. Međunarodnom
bijenalu vizuelnih umetnosti u Veneciji biće otvoren sutra uveče u
prostoru "Đardini di Kastelo" (Giardini di Castelo), najavljeno je
iz Ministarstva kulture Srbije.
Srbija ove godine učestvuje
prvi put kao samostalna država na najznačajnijoj svetskoj smotri
vizuelnih umetnosti, a predstaviće se projektom vajara Mrđana Bajića
"Reset", u selekciji istaknutog slikara Vladimira
Veličkovića.
Srpski nacionalni paviljon biće
otvoren sutra u 17 časova, a svečanosti će prisustvovati državni
sekretar za kulturu Ivana Stefanović i pomoćnik ministra za
međunarodne odnose Branislav Dimitrijević, rečeno je Beti u
Ministarstvu kulture Srbije.
Pokrovitelj učešća Srbije na
najstarijoj međunarodnoj izložbi vizuelnih umetnosti je predsednik
republike Boris Tadić, a nastup na bijenalu organizuje se
posredstvom republičkih ministarstava inostranih poslova i kulture i
Skupštine Beograda.
Skulpture Mrđana Bajića, rađene
specijalno za prostor srpskog paviljona u Đardinima, konceptualno su
raspoređene u tri celine: "Jugomuzej" kao osvrt na nacionalno
kulturno nasleđe, "Backup" kao analiza unutrašnjeg sveta umetnika i
"Reset" kao pejzaž koji oslikava novu Srbiju.
U zvaničnoj
selekciji bijenala, na poziv umetničkog direktora manifestacije
Roberta Stora, izlagaće još jedan umetnik iz Srbije, Zoran
Naskovski.
Njegovi radovi nalaziće se u okviru grupne
izložbe, međunarodne selekcije "Think With the Senses - Feel With
the Mind. Art in the Present Tense".
Vajar i profesor na
Akademiji likovnih umetnosti u Beogradu Mrđan Bajić (1957) već je
bio imenovan 1993. godine za učešće na likovnom bijenalu u Veneciji,
ali je zbog sankcija koje su uvedene tadašnjoj SR Jugoslaviji njegov
nastup na toj manifestaciji otkazan.
Bajić je samostalno
izlagao u Beogradu, Zagrebu, Ljubljani, Parizu, Stokholmu, Krakovu i
drugim gradovima. Učestvovao je i na grupnim izložbama u Rimu,
Njujorku, Sidneju, Krakovu, Parizu, Gracu, Kopenhagenu, kao i na
izložbi "Aperto" na Bijenalu u Veneciji 1990. |
| |
| |
|
| |
| Na smrt Harija Potera više nema
klađenja |
| |
Jedan britanski lanac kladionica odlučio
je da više ne prima opklade u eventualnu smrt Harija Potera u sedmoj
i poslednjoj knjizi o dečaku čarobnjaku, koja iz štampe izlazi 21.
jula.
"Identitet osoba koja umire mora da je
procureo jer imamo veoma veliki broj ljudi koji žele da se klade, a
99 odsto njih želi da se kladi samo na jedan lik", izjavio je
portparol kladionica "Vilijam Hil" Grejam Šarp.
Šarp,
međutim, nije želeo da saopšti ime lika u čiju smrt većina želi da
se kladi.
Kladionice tog lanca više ne primaju uloge na smrt
Harija Potera ili njegov ostanak u životu, ali oni koji se se
kladili pre ove odluke, dobiće nagradu ako su pogodili. "Vilijam
Hil" će im isplatiti 17.000 funti (25.000 evra).
Književnica
Džoana Rouling, autorka romana o Hariju Poteru, još je pre godinu
dana najavila da će u sedmoj knjizi umreti dva važna junaka, i da je
poslednje poglavlje napisala "malo posle 1990".
"Vilijam Hil"
međutim, i dalje prima opklade na ime lika koji će ubiti Harija -
ako je to sudbina koja ga čeka.
Roman "Harry Potter and the
Deathly Hallows" predstavlja kraj serijala svetskih bestselera koji
je počeo 1997. romanom "Hari Poter i kamen mudrosti". |
| |
| |
|
| |
| Uručene plakete Jugoslovenske
kinoteke |
| |
Plakete Jugoslovenske kinoteke uručene su
u sredu uveče istaknutim filmskim umetnicima, radnicima i
institucijama, povodom obeležavanja Dana Jugoslovenske kinoteke i
111 godina od prve filmske projekcije u Beogradu i
Srbiji.
Direktor Jugoslovenske kinoteke Radoslav Zelenović
uručio je plaketu Miri Banjac, Miodragu Radovanoviću, Miljenu
Kljakoviću Kreki, Bogdanu Tirnaniću, Bori Todoroviću, Zoranu
Hristiću, Oliveri Katarini, Dejanu Đuroviću, Renati Ulmanski i
Dušici Žegarac.
Zelenović je plaketu predao i Dušanu
Janićijeviću, Nikoli Simiću, Miloradu Jakšiću Fanđu, Korneliju Bati
Kovaču, Dragomiru Stanojeviću - Bati Kamenom, Zorici Stolić-Alić,
Slobodanu Žujoviću i Dejanu Stojanoviću.
Plaketu koju je
dobio Bekim Fehmiu primila je njegova supruga Branka Petrić,
priznanje Sava centru uručeno je direktorki te institucije Jasni
Dimitrijević, a plaketu posthumno dodeljenu Nebojši Đukeliću primili
su njegovi supruga i sin.
Primajući priznanje u Muzeju
jugoslovenske kinoteke, glumica Mira Banjac apelovala je da se
popravi i Vojvođanska kinoteka, koja je u ovom trenutku u teškom
stanju.
Predaji nagrada prisustvovali su i predstavnici
Slovenačke kinoteke, Kinoteke Crne Gore i Kinoteke Republike
Srpske.
U okviru obeležavanja Dana Jugoslovenske kinoteke,
danas je u podne pušten u rad novi, savremeni depo Jugoslovenske
kinoteke na Košutnjaku, izgrađen od sredstava francuske vlade i
Ministarstva kulture Srbije.
Direktor francuskog nacionalnog
filmskog centra Boris Todorović i režiser Srđan Karanović, u
prisustvu ministra kulture Vojislava Brajovića, uneli su prve
filmske kopije u novi depo - svako po rolnu - čime je on zvanično
otvoren. |
| |
| |
|
| |
| Gradi se pravo selo za snimanje Svetog
Georgija |
| |
Snimanje visokobudžetne ratne drame Srđana
Dragojevića "Sveti Georgije ubiva aždahu" po scenariju Dušana
Kovačevića počeće polovinom jula.
Osamdeset pet odsto
snimanja odvijaće se u selu koje se specijalno za tu priliku gradi u
Deliblatskoj peščari. Selo koje je danas pokazano novinarima nalazi
se blizu mesta gde se kanal Dunav-Tisa-Dunav uliva u Dunav, 230
kilometara od Bele Crkve.
"Takvo selo koje može da odslika vreme
s početka Prvog svetskog rata danas se nije moglo naći u Srbiji, pa
je zato moralo biti sagrađeno. U obzir je uzeta lokacija koja
odgovara radnji", rekao je dizajner produkcije Miljen
Kljaković-Kreka.
Kako je rečeno, 70 ljudi angažovano je na
izgradnji sela, koja je počela pre četiri nedelje i za toliko
vremena treba da bude završena.
Prema Kljakovićevim rečima,
selo će imati do 25 objekata, a neki od njih će imati enterijer -
kuće glavnih aktera, crkva i kafana kraj reke u kojoj se odvija
dobar deo radnje.
"Biće to filmski studio na otvorenom",
istakao je Kovačević, koji je napisao scenario za film po sopstvenoj
pozorišnoj drami "Sveti Georgije ubiva aždahu". On je dodao će selo,
verovatno, ostati tu i posle snimanja.
Budžet novog
Dragojevićevog filma trebalo bi da bude između četiri i četiri i po
miliona evra, od kojih su polovinu obezbedile vlade Srbije i
Republike Srpske (RS).
Kako je najavljeno, snimanje će
trajati 14 meseci, od čega će jedan mesec otpasti na lokaciju u
Bugarskoj, a dva na lokacije u RS, gde će se raditi scene završne
bitke.
Kovačević je rekao da će film trajati oko dva i po
sata i da se uporedo radi televizijska serija od šest jednočasovnih
epizoda, koje će Radio-televizija Srbije emitovati krajem 2008.
godine, na 90. godišnjicu kraja Prvog svetskog
rata.
Naglasivši da je ovo prvi film posle "Marša na Drinu"
Žike Mitrovića iz 1964. godine koji se bavi Srbijom u Prvom svetskom
ratu, Dragojević je podsetio da je snimanje "Svetog Georgija"
poslednjih deset godina dva puta odlagano i rekao da se nada da neće
snimati film celu deceniju.
Prema njegovim rečima, upravo je
završen višemesečni kasting kroz koji je prošlo 250 glumaca. Za
ulogu Katarine, od 80 kandidatkinja, izabrana je mlada Nataša
Janjić.
"Katarina je za mene veliki jezički i glumački
zadatak. Koliko se radujem snimanju, toliko se i bojim", rekla je
Janjićeva, naglasivši da je njena generacije odrasla na
Dragojevićevim filmovima "Lepa sela, lepo gore", "Rane" i serijalu
"Mi nismo anđeli".
Ulogu Đorđa Žandara dobio je Lazar
Ristovski, Bora Todorović je Deda Aleksa, dok je Dragan Nikolić,
koji je u predstavi "Ateljea 212" igrao Gavrila, sada dobio ulogu
sveštenika.
Dragojević je rekao da uloga Gavrila u njegovom
filmu još nije dodeljena i da će se konačan izbor od dva
potencijalna kandidata znati za dan-dva. Režiser nije hteo da kaže
koji glumci su ostali u igri za ulogu Gavrila.
Todorović je
rekao da je Dragojević pravi režiser za "Svetog Georgija" i da
naslućuje da će snimiti "veliki, antologijski film".
"Tekst
ima elemente ljubavne drame i ratnog spektakla, a prisutan je i
dragocen istorijski aspekat, jer se prikazuje jedna drugačija
Srbija, a ne ona kvazipatriotska i radikalska", istakao je
Todorović. |
| |
| |
|
| |
| Majk Tajson glumi u indijskom filmu |
| |
Američki bokser Majk Tajson odlučio je da
se oproba u nečemu novom - indijskim filmovima.
U intervjuu
listu "Tajms of Indija" , ispričao je da ga je energija koju je
osetio na snimanju promotivnog spota koji je nedavno snimio za jedan
indijski film podstakla na razmišljanje da se okuša u nekom filmu u
Bolivudu, kako se po uzoru na Holivud naziva Bombaj.
Američki bokser rekao je da mu je
Firoz Nadijadvala, producent filma za koji je snimio spot, ponudio
filmski scenario. "Firoz i ja razgovaramo o snimanju filma. Ozbiljno
nameravamo da radimo na tome", kazao je Tajson, ne iznošeći
detalje.
Prošlog meseca, američki bokser plesao je u Las
Vegasu uz bolivudsku muziku na dvodnevnom snimanju spota za film
"Fool 'n' Final", koji govori o pljački dijamanata.
Reč je o
komediji o dve mafijaške grupe koje dolaze u sukob zbog dijamanata
koje jedna od njih pokušava da prenese sa Bliskog istoka u Indiju.
Tajson igra samog sebe u spotu, koji će u bioskope stići krajem
meseca.
Američki bokser, koji je 1986. sa 20 godina postao
najmlađi šampion u teškoj kategoriji u istoriji, ocenio je da gluma
i boks imaju mnogo sličnosti.
"U obe oblasti, kako biste
preživeli i pobedili, potrebna vam je koncentracija, stroga
disciplina i odlučnost", objasnio je. |
| |
| |
|
| |
| Don Žuan u Sohou u Ateljeu 212 |
| |
Komad "Don Žuan u Sohou" Patrika Marbera,
u režiji Alise Stojanović, premijerno će biti izveden 10. juna na
Velikoj sceni "Ateljea 212" u Beogradu.
Novi komad Patrika
Marbera "Don Žuan u Sohou" je zanosan, moderan komad koji u osnovi
ima Molijerovu farsičnu dramu iz 17. veka, navodi "Atelje
212".
Marberov nemoralni hedonista Don Žuan obreo se u
londonskom Sohou - svetu novih hotela, džointa, kokaina, pretučenih,
makroa i prostitutki, siromašnih, besramnih, zvezda žute štampe,
zaštitnih lica velikih medijskih kompanija i trgovaca u seks
industriji.
Uloge u predstavi tumače: Gordan Kičić, Nikola
Rakočević, Bojan Žirović, Radmila Tomović, Vladislav Mihailović,
Milena Predić, Branka Šešić Ilić, Nenad Ćirić, Dimitrije Ilić,
Miodrag Krstović, Sofija Juričan, Dragana Đukić i Jovo
Maksić.
Autor scenografije je Darko Nedeljković, kostime je
kreirala Zora Mojsilović, a muziku je komponovao Ivan
Brkljačić.
Savremeni britanski dramski pisac Patrik Marber
debitovao je dramom "Bliže" 1997. godine, za koju je dobio prestižnu
nagradu za najbolju novu predstavu "Lorens Olivije" i "Critic's
Circle" za najbolji pozorišni komad.
Karakterišu ga kao
opsesivnog pisca direktnih, žestokih provokacija na temu
najintimnijih ljudskih poriva. |
| |
| |
|
| |
| Nagrada Orindž Nigerijki Čimamandi Ngozi
Adiči |
| |
Nigerijska književnica Čimamanda Ngozi
Adiči dobila je britansku nagradu Orindž za roman "Half of a Yellonj
Sun" (Polovina žutog Sunca), jedno od najuglednijih literarnih
priznanja za žene pisce, javile su svetske
agencije.
"Polovina žutog Sunca", roman čija se radnja zbiva
1960-ih godina, u vreme građanskog rata u Bijafri, važio je za
favorita za nagradu koja laureatu donosi 30.000 funti (44.000
evra).
Njen prvi roman "Purple Hibiscus"
(Purpurni hibiskus) bio je u najužem izboru za nagradu Orindž i
2004.
"Ovo je zaista divno, čudesno iznenađenje", izjavila je
Čimamanda Ngozi Adiči primajući nagradu u sredu uveče, na svečanosti
u Londonu.
Ispričala je da se plašila najgoreg jer joj je
neko ukrao ručnu tašnu dok je u utorak imala seansu čitanja knjige u
Londonu ali i zato što je njena bila veliki favorit.
"Kad su
mi rekli da sam favorit na kladionicama, toj divnoj neobičnoj
britanskoj tradiciji da se klade na sve i svašta, odmah sam
pomislila da je to žpoljubac smrti'".
Nagrada Orindž,
ustanovljena 1996. dodeljuje se za najbolju knjigu napisanu na
engleskom jeziku u proteklih 12 meseci, ženama autorima
knjiga.
Predsednica žirija Mjurijel Grej (Muriel Gray)
izazvala je nešto ranije kontroverzu izjavom da je uži izbor
napravljen iz "gomile izmeta".
Tada je navela da su neki od
150 romana prijavljenih na konkurs toliko loši, da nije mogla da
poveruje da je drveće posečeno da bi se napravio papir na kojem su
one štampane.
"Previše žena piše trivijalne romane
inspirisane beznačajnim kućevnim problemima ili krizama u svojim
vezama", objasnila je Mjurijel Grej.
Za nagrađeni roman rekla
je da je "dirljiva i važna knjiga koju je napisala neverovatno
nadahnuta književnica".
Čimamanda Ngozi Adiči, koja ima 29
godina, je i najmlađa spisateljica koja je osvojila nagradu
Orindž. |
| |
| |
|
| |
| Minijaturni portret Olivera Kromvela za
535.000 funti |
| |
Minijaturni portret Olivera Kromvela ,
engleskog vojskovođe i političara koji je obeležio 17. vek, prodat
je danas za više od 535.000 funti (789.272 evra), pet puta više od
procena pre aukcije, saopštila je aukcijska kuća
"Sotbi".
Portret Samjuela Kupera iz 1657. - godinu dana pre
Kromvelove smrti od malarije, poslužio je kao model za većinu
prikaza Olivera Kromvela, pre svega zbog vernosti dela, na kojem se
vide i fizički nedostaci lorda protektora Engleske, vođe buržoaske
revolucije.
Pre londonske aukcije, "Sotbi" je procenio da će
slika dimenzija 10,4 sa osam centimetara, dostići sumu od 100.000 do
150.000 funti (147.527 do 221.291 evra). Novi vlasnik platio ju je
535.200 funti.
Reč je o jednom od najvećih iznosa ikada
izdvojenih za neki minijaturni portret. Rekord drži minijatura
Džordža Vašingtona koju je uradio Džon Rampidž, koja je 2001.
prodata za 1,216 miliona dolara (900.201 evro).
Oliver
Kromvel, koji je od 1653. do smrti vladao Engleskom, Škotskom i
Irskom, kontroverzna je figura u britanskoj istoriji - neki
istoričari smatraju ga ubicom kralja, a drugi borcem za
slobodu. |
| |
| |
|
| |
| Prvi samostalni nastup Srbije na Praškom
kvadrijenalu |
| |
Srbija će ove godine prvi put samostalno
nastupiti na Praškom kvadrijenalu, s tri izložbe, čiji je zajednički
naziv "Teatar - politika - grad", a tema - Beograd kao svojevrsna
društvena i politička pozornica.
Ovogodišnje, 11. Praško
Kvadrijenale (www.plj.cz), kojim se ujedno obeležava 40 godina od
osnivanja te manifestacije, biće održano od 14. do 24. juna, u
organizaciji Ministarstva kulture Česke, Pozorišnog instituta iz
Praga i OISTAT-a (Međunarodna organizacija scenografa i pozorišnih
arhitekata i tehničara).
"Ono što je Venecijanski bijenale za
vizuelne umetnosti, Praško kvadrijenale predstavlja za scenografiju,
kostim, dizajn svetla i zvuka i pozorišnu arhitekturu i
tehnologiju", rekao je Beti nacionalni kustos, arhitekta Radivoje
Dinulović.
Jugoslavija je bila zapažen ucesnik Praškog
Kvadrijenala od samog njegovog početka, 1967.
godine.
Međutim, raspadom nekada velike i značajne države, i
učešće Srbije (i Crne Gore) na najznačajnijoj svetskoj izložbi
scenografije i pozorišne arhitekture svelo se samo na formalno
prisustvo, daleko ispod prezentacija ostalih država učesnica, dodao
je Dinulović.
Ove godine, organizaciju nastupa Srbije na
Praškom Kvadrijenalu preuzeo je YUSTAT (Centar za scensku umetnost i
tehnologiju), u saradnji s festivalima BELEF i BITEF, i uz podršku
Pozorišnog Instituta iz Praga i OISTAT-a, a generalni pokrovitelji
su Ministarstvo kulture Srbije i Skupština Beograda.
Troškovi
učešća Srbije na Praškom kvadrijenalu su oko 50.000 evra, rekao je
Dinulović.
Nacionalni kustos je za temu nastupa Srbije na
kvadrijenalu odabrao fenomen "Teatar - politika - grad", inspirisan
masovnim uličnim demonstracijama (1991, 1996-97. i 2000. godine)
koje su predstavljale kulminaciju "teatralizacije grada" i
"urbanizacije spektakla".
"Kao polje ispitivanja, odnosno
fizički okvir za 'studiju slučaja', izabrao sam Beograd, koji je
postao sinonim za javnu političku pozornicu devedesetih i izvan
granica našeg regiona", objasnio je kustos
Dinulović.
Predstavljanje Srbije obuhvata tri izložbe:
"Nacionalna postavka", autora Branka Pavića, "Postavka pozorišne
arhitekture i tehnologije", autorke Zorice Savičić i "Postavka
studentskih radova", autora Radivoja Dinulovića i Branka
Pavića.
Integralni deo prezentacije Srbije činiće i
svakodnevna predavanja i radionice. |
| |
| |
|
| |
|
|